Donatorsko veče guslara i epske poezije u organizaciji guslarskog društva „Vojvoda Mina Radović“ iz Podgorice održano je sinoć u Centru za kulturu u Kolašinu.
Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Direktor direkcije za javne radove Žarko Živković boravio je juče u Kolašinu i sa predsjednikom i potpredsjednikom opštine Miletom Bulatovićem i Dragomirom Dulovićem razgovarao o projektima koji su planirani kroz Kapitalni budžet za 2011. godinu u Kolašinu.
Živković je kazao da je ove godine planiran završetak izgradnje OŠ „Risto Manojlović“ i da će objekat u funkciju biti stavljen u septembru mjesecu.
Radovi na izgradnji škole su otpočeli 2008. godine kada je završena I faza koja je obuhvatala grube građevinske radove i stavljanje kotlarnice u funkciju. U drugoj fazi čiji radovi su počeli krajem 2008, a rebalansom budžeta za 2009. odloženi za 2010. kada je završena izgradnja konstrukcije objekta i krovne kostrukcije, kao i zatvaranje dijela objekta fasadnom bravarijom, dok su u dijelu školske sale završeni armirano – betonski i zidarski radovi, kao i montaža čelične konstrukcije i razvod instalacija. U 2011. godini planirano je 2.860.000 eura za nastavak izgradnje i stavljanje kompletnog objekta u funkciju, rekao je Živković.
U ovoj godini planiran je početak adaptacije postojeće sportske  dvorane i objekta Doma mladih „Gorštak“ uz izgradnju još jednog objekta sa smještajnim kapacitetima zašta je kapitalnim budžetom za 2011. planirano 300 000 eura, dok ukupna procijenjena vrijednost ovog projekta iznosi 2.600.000 eura i vrijeme realizacije 3 godine. Početak radova se očekuju u junu ove godine.
U dogovoru sa lokalnom upravom za rekonstrukciju gradskih saobraćajnica planiran je iznos od  150 000 eura.
Živković je kazao da je Direkcija izradila elaborat o intervencijama koje treba realizovati na sanaciji lokalne infrastrukture koja je oštećena u poplavama u decembru 2010. godine. Procijenjena vrijednost radova iznosi 710.000 eura. Sredstva za realizaciju obezbijediće Evropska investiciona banka kroz kapitalni budžet.
Za ovu godinu planirana je i rekonstrukcija lokalnog puta Dragićev most u Vranještici gdje će se osim opštine uključiti i Ministarstvo poljoprivrede u vrijednosti od 120 000 eura.

Seminar na temu Razvoj ljudskih resursa u Crnoj Gori održan je danas u Kolašinu. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je za učešće u ovom projektu  izdvojilo tri opštine, Kolašin, Plav i Rožaje.

Kantri menadžer za Crnu Goru Evgenia Petkova je kazala da svi podaci pokazuju da je dugotrajna nezaposlenost značajan problem za Crnu Goru, naročito za sjeverni region.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja je napravilo korake i preduzelo inicijativu u pravcu evropske fondacije za obuku sa ciljem da se organizuje sprovođenje i izrada  jedne studije koja će dati određene preporuke i mjere za rješavanje pitanja dugotrajne nezaposlenosti. Mi smo odlučili da pristupimo rješavanju ovog zahtjeva tako što ćemo organizovati izradu studije da bi smo vidjeli kakva je situacija i da bi prikupili podatke da se izradi profil jedne nezaposlene osobe na osnovu čega bi mogli da razmišljamo o konkretnim aktivnostima i preporukama da poboljšamo stanje, kazala je Petkova.
Rad je organizovan tako što su prikupljeni podaci i organizovane su fokus grupe koje su obuhvatile učesnike koji su predstavnici institucija i preduzeća i predstavnika nezaposlenih.
Na osnovu mišljenja učesnika u fokus grupama napravili smo studiju koja će na osnovu preporuka i komentara koje dobijemo na današnjem sastanku biti finalizovana do kraja marta da bi od aprila pa do 2012. godine smislili neke preporuke i osmislili konkretnu aktivnost. Ukoliko ne bude mogućnosti da se ta aktivnost sprovede u sve tri opštine onda ćemo nastojati da to bude makar u jednoj opštini a ta opština još nije izabrana, kazala je ona.
Ono što će se sprovoditi u toj jednoj opštini će biti neka vrsta pilotske inicijative koja se kasnije može sa sredstvima koja dođu iz EU proširiti u druge opštine ako ne i na čitav region. U okviru četvrte komponente pomoći kroz pomoć IPA koja govori o razvoju ljudskih resursa doći će veliki novac u Crnu Goru koji je moguće iskoristiti samo ukoliko postoje ideje, zaključila je Petkova.  
Današnjem seminaru prisustvovali su predstavnici Ministarstva za rad i socijalno staranje, lokalnih biroa rada i predstavnici centara za socijalni rad iz ovih opština, predstavnici sindikalnih povjereništava iz Rožaja i Plava i predstavnici poslodavaca.

Predstava „Revizor“ u izvedbi Crnogorskog narodnog pozorišta izvedena je sinoć u kolašinskom Centru za kulturu.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Članovi Tima za borbu protiv korupcije u Kolašinu postavili su na pet lokacija u gradu, Opštini, Pošti, Zavodu za zapošljavanje, Domu zdravlja i  zgradi Veletrgovine kutije  i obavještenja za prijave protiv  korupcije.  
Kordinatorka Tima Marta Šćepanović je kazala da je u toku  izrada brošure u kojoj će građani biti upoznati koje su aktivnosti  i na koji način će Tim djelovati kao i koja su prava građana kada je pristup informacijama u posjedu organa vlasti u pitanju. Ujedno će biti izrađen i flajer u kojem će biti naglašeno da se radi o korupciji na lokanom nivou.  
Novina je da će od ove godine građani korupciju moći prijavljivati i putem web stranice sajta opštine www.kolasin.me  gdje će postojati baner Tima. Takođe, za prijavu korupcije otvorena je e-mail adresa: prijavikorupciju@yahoo.com, telefonom na broj: 068 889 751, putem faksa: 020 864 582.  Korupcija se  može prijaviti i putem pošte na adresu: Opština Kolašin ul. Buda Tomovića bb, kancelarija broj 1.
Shodno Akcionom planu sekretar za finansije je dužan  da u Odluci o budžetu predvidi da šestmjesečno mora da objavi izvještaj o prihodima i rashodima na sajtu opštine, kazala je Šćepanović.

Komisija za popis stanovništva u kojoj će raditi sedam članova formirana je u Kolašinu.
Saglasno zavodu za statistiku formirana  je komisija u kojoj se nalaze predstavnici svih političkih partija koje participiraju  u lokalnom parlamentu. Predsjednik komisije je Mileta Bulatović, a članovi:  Nataša Šuković,  Ranko Šćepanović, Saša Jeknić, Panto Peković, Dragoljub Bulatović i Bojan Zeković.
Mileta Bulatović je kazao da je oglas raspisan  i Kolašin dobija 92 popisivača i 12 instruktora.
To će uglavnom biti ljudi sa Zavoda za zapošljavanje. Instruktori će biti sa visokom spremom, dok ostali mogu biti i sa srednjom stručnom spremom. Popisivači će biti raspoređeni na područja koja dobro poznaju, što se prvenstveno odnosi na seosko područje, jer ima dosta teritorije a malo stanovnika, rekao je on i poručio  popisivačima da popis obave profesionalno, a građani da se slobodno izjašnjavaju.

Predstavnici investicionog razvojnog fonda boravili su danas u Kolašinu i upoznali zainteresovane sa instrumentima finansijske podrške privatnog, malog i srednjeg biznisa.
Srđan  Kalezić je predstavio kreditnu politiku za 2011. godinu.

Ove godine Fond nudi bolje uslove nego prethodne godine, sa širim spektrom usluga  i boljim kvalitetom kredita. U odnosu na prethodnu godinu povećan je i grejs period na dvije godine i ukupna otplata kredita je do 72 mjeseca, rekao je Kalezić.
 Namjeru o formiranju preduzeća, preduzetničke ili poljoprivredne aktivnosti morate formulisati kroz određeni biznis plan. To je ono na osnovu čega mi možemo da vidimo šta vi namjeravate da radite. Takođe, kroz biznis plan mora se ponudti i određena hipoteka. Ove godine za poljoprivredne proizvođače pod hipoteku možemo uzimati poljoprivredno zemljište, objekte na farmi, imovinu koja nije na gradskom području. Takođe, obaveza Fonda je i da obiđe svakog pojedinačno i da vidi dali ispunjava uslove, kao i dali ima ozbiljnu namjeru da se bavi biznisom, ali i kontrola dali su sredstva namjenski utrošena, rekao je on.
Novu kreditnu podršku za 2011. predstavila je rukovodilac Fonda za kreditne garancije Ana Kalezić. Ona je predstavila dva pravca kreditne linije investiciono razvojnog Fonda u 2011. godini.
Prvi vid kreditne podrške je u suštini nastavak kreditne linije Fonda za razvoj. Po ovoj kreditnoj liniji investitor dostavlja investicioni projekat banci nakon čega banka usvaja odluku o odobrenju kredita. U tom dijelu smo obezbijedili dugoročne i kratkoročne kredite. Kratkoročni sa rokom otplate do 12 mjeseci i kamatnom stopom do 6 posto godišnje  i dugoročni krediti do 400 hiljada eura u zavisnosti od karaktera investicije.
Investicioni razvojni fond je proširio svoju grupu korisnika. Kao korisnici će se javiti poljoprivredni proizvođači, preduzetnici i mala i srednja preduzeća, kao i za preduzeća koja su novoosnovana. Za poljoprivredne proizvođače maksimalan iznos kredita je do 20 hiljada eura, za preduzetnike do 30 hiljada eura, a za preduzeća DOO koja su novoosnovana maksimalan iznos kredita je do 50 hiljada eura. Investitor prilikom samog apliciranja za kredit mora imati barem 50 posto učešća u samoj investiciji na ime prethodnih ulaganja, rekla je Kalezić.
Svi zaintersovani za kredit mogu se javiti u kancelariju broj 21 u opštini Kolašin kod Milidraga Bulatovića.

Okrugli sto na temu „Procedure za izgradnju mini hidroelektrana do 1MW s akcentom na dobijanje građevinske dozvole“ održan je juče u Kolašinu.

Potpredsjednik opštine Kolašin Dragomir Dulović je rekao da se opština Kolašin aktivno uključila i bila pravi partner ministarstvu ekonomije i MBA sve u cilju poboljšanja ambijenta za izgradnju minihidrocentrala u Crnoj Gori.
Odluke o gradnji novih izvora energije se moraju donositi brzo, odlučno i efikasno jer u suprotnom energetika može postati glavna barijera razvoju. Imamo domaće resurse i strane i domaće investitore koji su spremni da ulažu u tu energetiku, rekao je Dulović. Mi u Kolašinu smo učinili prvi i originalni korak  u toj priči, imamo ono što drugi nemaju, imamo studiju energetskog potencijala opštine i plan razvoja mreža potencijalnih energetskih objekata. Indetifikovali smo lokacije na kojima je moguće graditi male hidroelektrane i na tom planu ćemo nastaviti sa podsticanjem investiranja u ovoj oblasti. Ovo je segment u kojem se uspostavlja partnerstvo između domaćih i stranih investitora i transfera znanja i novih tehnologija, rekao je Dulović.
O aktivnostima MBA kako bi opštine preuzele nadležnosti za davanja koncesija za gradnju minihidroelektrana do 1 MW i planu daljih aktivnosti govorio je predsjednik Odbora MBA za energetiku Zoran Vulević. On je dao kratak osvrt na dosadašnje angažovanje MBA po ovim pitanjima.
Do sada je objavljeno više od 130 tekstova o tome koliko je MBA angažovana po pitanjima hidroenergetike, aktivno smo učestvovali u pravljenju zakona o energetici, formirali smo radnu grupu za pojednostavljivanje procedura za dobijanje koncesija, formirali odbor za energetiku, učestvovali u izradi zakona o koncesijama, organizovali brojne sastanke sa predstavnicima opština na ovu temu, potpisali sporazum sa udruženjem koncesionih preduzeća za obnovljive izvore energije, kao i  sa zajednicom opština Crne Gore kako bi pospješili sve ove aktivnosti, rekao je Vulević.
Ono što sada želimo je dobijanje građevinske dozvole, a za to je potrebno oko desetak saglasnosti. Nakon dobijanja saglasnosti izrađuje se idejni projekat na osnovu kojeg se dobija građevinska dozvola. Želimo da se na konkretan način postigne neka vrsta dogovora i saglasnosti sa ministarstvom održivog razvoja i turizma kako bi izdavanje građevinskih dozvola prešlo u nadležnost opštine na osnovu čega bi se mogao završiti čitav projekat, rekao je Vulević.
O procedurama dobijanja energetske dozvole i barijerama na koje nailaze investitori govorio je projekt menadžer malih elektrana Duško Rakočević.
On je rekao da je potrebno pet dokumenata koja će razmatrati ministarstvo.
Kada se uradi idejno rješenje daje se mišljenje operatera dali to može da funkcioniše, zatim se traži mišljenje nadležnog organa lokalne samouprave o uklapanju, procjena i strateški uticaj na životnu sredinu, izjava banke. To su osnovna dokumenta uz idejno rješenje koja se moraju predati nadležnom ministarstvu koja će uz pomoć  određene komisije dati svoje mišljenje.  Lokalne uprave treba da usvoje smjernice za izdavanje uslova, da nađu modalitet sa ministarstvom, da ministarstvo to usaglasi i da onda investitorima bude otvoren prostor za gradnju, rekao je Rakočević.

Dani američkog autorskog filma po izboru profesora Mihajla Nedeljkovića počeli su večeras u Kolašinu.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Projekat „Putevi sira u Kolašinu“ koji je nastao u okviru saradnje  u oblasti zaštite životne sredine između Republike Italije i Crne Gore zvanično je juče otvoren u Kolašinu.

Ambasador Republike Italije Serđo Barbanti se obratio prisutnima i rekao da se vrijednosti Crne Gore ne mjere samo ljepotama nego i  ljubaznošću domaćina i dodao da ovo noje prvi posao koji su oni radili u Kolašinu.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević se zahvalio na izradi sektorske službe u mljekarstvu koja je podrazumijavala podršku mljekarskom sektoru u fazi pristupanja Crne Gore EU i drugi projekat „Putevi sira u Kolašinu“.
Italijani su prepoznali ovo područje kao jedan izvanredan resurs za razvoj mljekarskog sektora i vrijedne domaćine iz ovog kraja koji će na kvalitetan način uz podršku međunarodnih organizacija i resornog ministarstva u sledećem perodu afirmisati ono što su bogatstva ovih područja, tradicionalne vrijednosti i ono što je priroda podarila. Siguran sam da ćemo i u ostalim područjima Crne Gore afirmisati razvoj poljoprivrede, kazao je Milošević.
Predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović je kazao da je ovo samo jedan od  rezultata dugog rada sa Vladom Italije. Rezultat je konkretan projekat koji čini brend proizvoda sa ovih prostora, a to je lisnati sir, rekao je Bulatović.
Generalni direktor Ministarstva zaštite životne sredine, kopna i mora Italije Koradi Klini je rekao da se ovaj projekat može i dalje razvijati i najavio promovisanje održive poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori.
Predsjednik DFS – a Marko G. Cremonini je kazao da je cilj projekta da se uz gostoprimstvo iskoriste i obezbijede kvalitetna distribucija ali i povežu domaćini koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović je govorio o saradnji između Crne Gore i  Ministarstva zaštite životne sredine, kopna i mora Italije i rekao da je siguran da će ova saradnja donijeti jedan novi kvalitet i obavezu da projekti budu kvalitetniji i inovativniji.
Nakon toga gosti su obišli pčelarsku farmu „Šćepanović“, vlasništvo Milije Šćepanovića u Selištima kod Kolašina, farmu za prizvodnju listanog sira i domaćih proizvoda „Vila Jelka“ kod domaćina Darka Bulatovića, ujedno je svoje proizvode predstavio i Veljko Bulatović sa farme  „Paljevi“ obojica iz  Trebaljeva i farmu za prizvodnju sira kod Puletića u Gornjem Lipovu, gdje je goste dočekao Miško Puletić.
Svi domaćini su uz srdačan doček za posjetioce pripremili trpeze bogate domaćim proizvodima.

Na skijalištu „Kolašin 1450“ počev od 31. januara, u periodu od ponedjeljka do petka uveden je novi cjenovnik usluga za sve posjetioce.

S obzirom da su na Bjelasici idealni uslovi za skijanje uprava Skijališta je odlučila da ponudi gostima nešto novo. Kako je kazala direktorica Ivana Peković najljepše skijanje je ipak radnim danima kada nema velikih gužvi.
Nudimo posebne pakete od ponedjeljka do petka, ski pas za odrasle iznosi 55 eura, što znači 11 eura dnevno a za djecu 37 eura ili 7,40 eura dnevno u šta je uključeno korištenje svih sadržaja na skijalištu.
Na Bjelasici ovih dana je prava zimska idila, zimske temperature čuvaju kvalitet staza i skijaši koji dođu mogu da uživaju na stazama u punoj širini. Na skijalištu sve funkcioniše punim kapacitetom, od ski liftova, restorana i službi koje su uključene u nadzor skijaša, kazala je Peković.                        

Promocija projekta „Podsticanje ekonomskog razvoja kroz unapređenje informacionih tehnologija i institucionalnih kapaciteta lokalnih samouprava“ održana je juče u Kolašinu u čijem cilju su opštine Kolašin i Andrijevica potpisale Sporazum o saradnji.  

Projekat se realizuje od strane IPA programa koji finansira EU u okviru prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora.
Predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović je rekao da će ova opština podržati projekat i kazao da će odrediti jedan broj ljudi koji će učestvovati u ovom projektu i dodao da što prije uđemo u te fondove rješavaćemo neka pitanja do kraja.
Predsjednik opštine Andrijevica Veselin Bakić je kazao da će opština Andrijevica ispoštovati sve programske odrednice ovog projekta i projekat dovesti do kraja na pravi način.
U ime Evropske komisije u Crnoj Gori za ekonomski razvoj i lokalne uprave program prekogranične saradnje i planova sa akcentom na ekonomskom razvoju predstavio je Pierre Yves Bellot, dok je o perspektivi budućih razvojnih inicijativa u okviru prekogranične saradnje govorila predstavnica NVO Forca Vera Madžgalj koja je ujedno i koordinatorka projekta.
Projekat se odnosi na podizanje nivoa informatičke pismenosti zaposlenih u lokalnoj samoupravi i javnim službama.
Inicijatori su NVO Educo centar iz Podgorice i NVO Forca iz Požege u saradnji sa opštinama Kolašin i Andrijevica.

U ime organizatora opštine Kolašin i crkvene Opštine Kolašin  Svetosavsku akademiju je otvorio  Đuro Milošević.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Na sastanku  Tima za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou koji je održan u Kolašinu dogovoreno je da svi daju svoje predloge šta bi trebalo da uđe u plan rada za 2011. godinu
Već tokom ove nedjelje na pet lokacija u gradu, Opštini, Pošti, Zavodu za zapošljavanje, Domu zdravlja i  zgradi Veletrgovine postavljene su kutije  za prijave za korupciju. Takođe, dogovoreno je da se u što kraćem roku izrade flajeri u kojima će biti naglašeno da se radi o korupciji na lokanom nivou, odnosno koji se odnose na organe lokalne samouprave.
Ono što je novina je da će ove godine građani korupciju moći prijavljivati i putem web stranice sajta opštine gdje će postojati baner Tima. Takođe, dogovoreno je i da se prijavljivanje korupcije može poslati poštom i nasloviti na adresu koordinatorke tima.
Još prošle godineOpština je  bila dužna da budžetom predvidi koliko – toliko sredstava za rad ove grupe, ali to nije učinjeno. Ove godine je poslat dopis sekretaru za finansije da se to obavezno uvrsti u budžet, kazala je koordinatorka Tima Marta Šćepanović.  Što se tiče naknada za rad članova Tima sredstva će obezbijediti Ministarstvo  Ministarstvo unutrašnjih poslova, kazala je ona.
Šćepanović je kazala da je sekretar za finansije pismeno obaviješten da je dužan shodno Akcionom planu da u Odluci o budžetu predvidi da šestmjesečno mora da objavi izvještaj o prihodima i rashodima na sajt opštine.
Slogan Tima za borbu protiv korupcije ostaje isti: „Za Kolašin bez korupcije“.

Radio televizija Kolašin relizovala je juče telemost između Crne Gore i Ukrajine i Rusije za područje Zakarpatske i Luganske oblasti iz Ukrajine i Rostovske regije u Rusiji koju je pratilo nekoliko miliona gledalaca.

U  emisiji koju su za ovu priliku zajedno odradili TV Kolašin i televizija iz Užgoroda u kolašinskom studiju su gostovali ambasadorka republike Ukrajine u Crnoj Gori Oksana Sljusarenko, predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović, generalni menadžer hotela „Lipka“ Marin Moric i direktor Nacionalnog Parka „Biogradska Gora“ Darko Brajušković, dok su sa strane Ukrajine i Rusije učestvovale najistaknutije ličnosti iz oblasti političkog, privrednog i kulturnog života.
Direktor TV Kolašin Zoran Rakočević je kazao da je protokol o programskoj i tehničkoj saradnji između ove dvije televizije potpisan još u junu 2010. godine.
Za emisiju koja je predstavila Crnu Goru i Kolašin vladalo je izuzetno interesovanje u Ukrajini i Rusiji naročito u vezi turističkih i informacija, a program su neposredno pratili i gledaoci TV Kolašin, kazao je Rakočević.
On je kazao da će se saradnja kontiunirano odvijati prema Ukrajini i Rusiji a u planu su i Rumunija, Slovačka, Češka i Mađarska, kao da će se stalno tehnički inovirati i usavršavati. Takođe, istakao je Rakočević saradnja će biti uspostavljena i sa televizijama iz Crne Gore i okruženja. Kao značajan podatak on je naveo medijsku razmjenu informacija realizovanu između Luganske oblasti i gradom Slavjenoserbskim sa kojim je  Kolašin potpisao protokol o bratimljenju koje je planirano u prvoj polovini ove godine.
  -  Čitav ovaj projekat osmislila je i inicirala ambasadorka Sljusarenko koja svojom svestranom aktivnošću realizuje saradnju između Crne Gore i Ukrajine posvećujući posebnu pažnju i značaj sjeveru Crne Gore, kazao je Rakočević.
Emisiju je vodila voditeljka Zakarpatske televizije Valentina Pastuhov.

Učenicima koji nijesu u mogućnosti da iznajme klizaljke i oprobaju se u klizanju na Gradskom klizalištu Opština Kolašin će omogućiti besplatno iznajmljivanje klizaljki.
Potpredsjednik opštine Đorđije Živković je kazao da će  opština usmjeriti sredstva ka školama koje će izabrati učenike za besplatno klizanje.
Klizalište na Trgu Vukmana Kruščića je prvi ovakav sadržaj koji je organizovan u Kolašinu i regionu i za klizanje vlada velikom intersovanje kod djece. Očekujemo da škole izaberu one učenike koji do sada nijesu imali mogućnosti da iznajme klizaljke, kazao je Živković.                              

Na sastanku koji juče održan u Kolašinu Ministarstvo ekonomije je pripremilo pojednostavljenu proceduru za izgradnju malih elektrana instalisane snage do jednog  megavata.
Predlažemo da procedura bude vrlo jednostavna i da investitori u vrlo kratkom roku mogu doći do građevinske dozvole. Većina saglasnosti potrebnih za izgradnju tih objekata će biti u nadležnosti lokalnih samouprava, kazao je Igor Kovačević iz ministarstva ekonomije.  
Ministarstvo ekonomije je pripremilo proceduru koju smo prezentovali a nadam se da će je lokalna samouprava u Kolašinu prihvatiti, jer je Kolašin prepoznat po velikom hidropotencijalu. Nadamo se da ove godine krenemo sa prvim malim hidroelektarnama instalisane snage do jednog megacata po novoj proceduri izgradnje malih elektrana preko energetske dozvole, rekao je Kovačević.
Sastanku su prisustvovali predstavnici ministarstva ekonomije, sekretarijata za urbanizam i zaštite životne sredine iz Kolašina i potencijalni investitor.                         

Na zasijedanju četvrte sjednice kolašinskog parlamenta koja je održana predzadnjeg dana 2010. godine usvojene su sve tačke dnevnog reda.

Poseban akcenat stavljen je na predloge Odluka o lokalnim komunalnim taksama, lokalnim administrativnim taksama, komunalnom opremanju građevinskog zemljišta i predlogu odluke o privremenim objektima montažno – demontažnog karaktera zašta su se odbornici složili i jednoglasno izglasali predloge.
Potpredsjednik opštine Đorđije Živković je dao uvodno izlaganje pri čemu je kazao da će ovakvim potezima biti stvoren ambijent da se vrate svi potencijalni investitori u  Kolašin čemu u prilog ide smanjenje naknada i taksi.
„Cilj je da se stvori poslovni ambijent za sve poreske obveznike i zainteresovane investitore koji planiraju da ulažu u Kolašin. Investitori će biti dodatno stimulisani za smanjenje naknada  za građevinsko zemljište, odnosno komunalije do 90 odsto a postoji mogućnost da oni investitori koji se dokažu zapošljavanjem u poljoprivredno - prerađivačkim kapacitetima budu kompletno oslobođeni komunalija za ulaganje u Kolašin. Od sledeće godine poreski obveznici neće plaćati porez na firmu, takozvanu firmarinu, kao i porez na potrošnju. Smanjiće se cijene prilaza, tako da će hoteli umjesto 1 600 sada plaćati 800 eura godišnje, restorani, umjesto 600 će plaćati 300, ostali ugostiteljski objekti će plaćati prilaz 150 eura. Odlukom o lokalnim adminastritivnim taksama je planirano da se značajno smanje nadoknade prema Opštini za gradnju porodičnih kuća. Tako će nešto što se plaćalo 150 sada plaćati 50 eura. Biće značajno smanjene i naknade za postavljanje cijevi i cjevovoda gradom, pored lokalnih i nekategorisanih puteva“, rekao je Živković.
U diskusiju su se uključili i predstavnici opozicionih stranaka koji su podržali donošenje ovih odluka. Odbornici SDP –a  su kazali da će glasati prvenstveno zbog smanjenja naknada i zbog toga što je predloženo nešto zašta su se oni kao opozicija zauzimali.
U dnevni red je uvrštena i tačka o kreditnom zaduženju opštine Kolašin čija sredstva će biti namijenjena za isplate zaostalih dugovanja prema zaposlenima u lokalnoj upravi.
Predlog odluke o privremenom finansiranju budžetskih korisnika opštine Kolašin za period od 01.01. do 31.03.2011. godine je usvojen bez polemike i biće u iznosu od jedne dvanaestine budžeta za 2010. godinu kazali su u sekretarijatu za finansije.                                                           

Rotari klub je i ove godine podijelio poklon paketiće djeci slabijeg materijalnog stanja i učenicima sa seoskog područja.

Predstavnik kluba u Kolašinu Miodrag Bato Bakić je kazao da je u Kolašin dopremljeno 500 paketića od čega je 200 proslijeđeno Centru za socijalni rad u Mojkovcu s obzirom da oni nemaju svog predstavnika u Rotari klubu a ostalih 300 paketića je podijeljeno djeci u Kolašinu.
  -  Od toga 100 smo proslijedili Centru za socijalni rad a 200 paketića je raspodijeljeno djeci iz seoskih škola sa područja Manastira Morače, Dragovića Polja, Međuriječja i Bara Kraljskih, rekao je Bakić.

Djeca vrtića “Sestre Radović“ i učenici škole za Osnovno muzičko obrazovanje iz Kolašina priredili su program koji tradicionalno svake godine pripremaju pred novogodišnje praznike.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Predstavnici Ispostave policije u Kolašinu, rukovodilac Ekspoziture Vanja Miletić i konakt policajac Slavko Lukovac i direktor Košarkaškog kluba „Gorštak“ Dražen Drašković, došli su na ideju da svakom učeniku koji vrati petardu za uzvrat daju loptu.

Akcija „Petarda“ traje do 15. januara i nećemo je prekidati.  Lopte smo obezbijedili zahvaljujući privatnim preduzetnicima Veselinu Bulatoviću koji je nabavio pet, Vesku Popoviću koji je nabavio deset lopti i  KK „Gorštak“ koji će obezbijediti deset lopti.
Na sastanku je dogovoreno da se sa akcijom počne već prilikom prvih većih okupljanja na gradskim trgovima.
Drašković je predložio da se akcija realizuje uz pomoć dva košarkaša i trenera  iz „Gorštaka“ koji bi zajedno sa kontakt policajcem boravili na mjestima gdje se okuplja najviše djece.
Miletić je kazao da do sada nije bilo upotrebe pirotehničkih sredstava i da u Kolašinu nije oduzeta nijedna petarda.
Vršili smo kontrolu prodajnih objekata i na magistrali presijecanjem transporta. Mi ćemo pojačati aktivnosti naročito pred sam doček Nove godine i par dana poslije. S obzirom da će u tom periodu u Kolašinu doći veliki broj ljudi sa strane očekujemo da će biti i upotrebe pirotehničkih sredstava, rekao je Miletić.
Akcija je već sjutradan počela da daje prve rezultate.
Kontakt policajac Slavko Lukovac i trener KK „Gorštak“ Dražen Dulović sa svojim saradnicima prošetali su do gradskog klizališta i tom prilikom pitali djecu koja nose petarde sa sobom da li žele da ih zamijene za košarkašku loptu. Za samo desetak minuta podijeljeno je šest lopti čime je potvrđeno da je ideja o ovakvom načinu animiranja djece da ne koriste pirotehnička sredstva u potpunosti uspjela.

Rekonstruisana dionica puta Kolašin – Berane, od Kolašina do Jezerina, u dužini od osam kilometara svečano je otvorena juče.

Ovo je prva faza izgradnje puta Kolašin – Berane čija će se izgradnja nastaviti, rekao je predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović. Izgradnjom ovog puta se stvaraju preduslovi za valorizaciju potencijala Bjelasice i Komova kako u turizmu, tako i u saobraćaju, poljoprivredi, šumarstvu, korišćenju voda i drugo. Ovi potencijali koristiće se u skladu sa potencijalom Bjelasice i Komova vodeći računa o održivom razvoju. Bjelasica i Komovi su šansa opština u okruženju a takođe i šansa Crne Gore za dalji razvoj. Vlada Crne Gore je prepoznala ove potencijale i preko svoje direkcije je finansirala izgradnju ove dionice. Radove je izvelo preduzeće „Tehnoput“, kazao je Bulatović.
Ministar saobraćaja Andrija Lompar je presijecanjem svečane vrpce pustio put u funkciju.
Krenuli smo u povećanju standarda tog puta sa oba kraja i danas prvu dionicu od oko osam kilometara koja vodi prema Jezerinama puštamo u saobraćaj. To je bitno za turistički razvoj ovoga kraja a tokom iduće godine ćemo započeti i rekonstrukciju puta od Berana prema Lubnici za koji smo rezervisali novac u iznosu od oko 4 miliona eura i nadamo se da ćemo jedan veliki dio tog novca uspjeti da potrošimo tokom 2011. godine. To je samo jedan od sedam puteva kojima je i u prostornom planu i u strategiji razvoja saobraćaja predviđeno da ga podignemo  na jedan viši standard i to ćemo vrlo predano i uporno realizovati u narednih tri godine. Dionica od Kolašina prema Jezerinama je mnogo puta u prethodnom periodu kritikovana kao nešto što treba brzo realizovati i dovesti u stanje koje može da prihvati i da ne osramoti ovaj kraj prilikom dolaska velikog broja turista koji dolaze u Ski centar, rekao je Lompar.
Vrijednost radova na ovoj dionici iznosi 850.000 eura, dužina puta je osam kilometara a širina šest metara.

Ministar ekonomije Branko Vujović i predstavnici većinskog vlasnika Aluminijskog kombinata sa predstavnicima opštine Kolašin posjetili su juče fabriku za proizvodnju aluminjskih užadi u Kolašinu i razgovarali o aktiviranju kapaciteta fabrike.
Vujović je rekao da su na inicijativu lokalne samouprave u Kolašinu došli da sagledaju mogućnost eventualnog stavljanja u funkciju fabrike Kombinata za aluminijsku užad.
Zajednički smo ocijelnili da je neophodno formirati ekspertsku radnu grupu koja će napraviti elaborat o opravdanosti takve moguće proizvodnje i sada zaista računamo da je Kombinat aluminijuma u poziciji da posluje bez gubitaka i već je počeo da ostvaruje dobitak. Sledeći korak u Kombinatu je da pokuša da stavi jedan dio fabrike prerade u funkciju i one u Podgorici a ako bude moguće i ovdje u Kolašinu i da traži trajnije rješenje za snabdijevanje strujom. Poslovodstvo Kombinata je pokazalo razumijevanje i bilo saglasno sa ovom idejom da se u okviru tog elaborata koji će raditi ekspertska grupa analizira mogućnost stavljanja u funkciju ovih kapaciteta, prije svega aluminijske užadi ako to bude ekonomski opravdano ali i drugih elemenata na bazi aluminijuma. Takođe, saznali smo od poslovodstva fabrike da je njihova namjera da poslije prve faze restruktuiranja gdje je broj radnika sveden na optimalan nivo, sada u drugoj fazi počnu sa investicijom za legirani aluminijum i da kroz tu proizvodnju pripreme uloške za proizvodnju žice i drugih elemenata za proizvodnju profila i nekih elemenata za automobilsku industriju. Tako  bi kroz ne neka velika ulaganja s obzirom da pogoni fabrike nijesu u funkciji već deset godina objekat stavili u funkciju, kazao je Vujović.
Predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović je rekao da je danas dogovoreno da se uradi jedan elaborat i da se ispitaju mogućnosti.
Mi tu fabriku ne možemo staviti u funkciju bez dalje veze sa Kombinatom alumijuma. Raduje me njihovo interesovanje da ovo nastavimo. Napravili smo radnu grupu koja se sastoji od predstavnika Vlade, Kombinata, opštine i naše  fabrike koja će uraditi elaborat u roku od 60 dana. Fabrika i mašine su dobro očuvane i kroz taj elaborat ćemo naći pravu namjenu s obzirom da je ta fabrika bila jedan od stubova razvoja u Kolašinu, rekao je Bulatović.
Direktor Aluminijskog kombinata Vjačeslav Krilov je rekao da su u Kombinatu poslije faze restruktuiranja stupili u fazu prerade.
Fabrika FAK u Kolašinu ima veliku perspektivu zato što imamo naše interno potrošačko tržište. Nekih 50 posto proizvoda koji bi se proizvodili ovdje možemo da koristimo na našem tržištu, postoji veliko tržište i na Balkanu i ubijeđen sam da ćemo imati veliku potražnju. Pored proizvodnje primarnog aluminijuma i druge faze proizvodnje legura imamo još jednu, treću, fazu u razvoju za koju neće biti potrebna velika investiciona ulaganja, to će biti proizvodnja provodnika iz gotovih roba. Tako da je potrebno da okupimo efikasnu radnu grupu i da kroz nekoliko mjeseci predložimo nacrt za puštanje fabrike u rad, rekao je Krilov.

Prva pista za klizanje po ledu u Crnoj Gori otvorena je juče u Kolašinu.

Na prostoru od oko 450 metara kvadratnih  na trgu Vukmana Kruščića postavljena je i opremljena najmodernijim  tehnologijama pista za led uključujući i više od 250 pari klizaljki za sve uzraste.
Opština Kolašin je za ovaj projekat potpisala sporazum  o saradnji sa kompanijom  HB Welcome d.o.o. koja je vlasnik ove strukture.
Od 18. do 25. decembra od ponedjeljka do četvrtka  klizalište će biti otvoreno  u terminu od 10 – 13 i od 16 – 22 sata a petkom, subotom i nedjeljom od 10 – 13  i od  14.30 do 22 sata. U tom periodu za građane Kolašina iznajmljivanje za djecu 30 minuta koštaće 1 euro a sat vremena 1,50 eura, a za odrasle 30 minuta dva eura a sat vremena 3 eura. Za turiste iznajmljivanje za djecu  na 30 minuta koštaće 1,50 eura a sat vremena dva eura dok će za odrasle pola sata stajati 2,50 eura a sat vremena 3,00 eura.
Od 25. decembra 2010.  do 09. januara 2011. godine klizalište će biti otvoreno svakog dana u terminu od 10 – 22 sata. Tada će za građane Kolašina iznajmljivanje za djecu 30 minuta koštaće 1 euro a sat vremena 1,50 eura, a za odrasle 30 minuta dva eura a sat vremena 3 eura. Za turiste iznajmljivanje za djecu  na 30 minuta koštaće 2,00 eura a sat vremena 2,50  eura dok će za odrasle pola sata stajati 3,00 eura a sat vremena 3,50 eura.
Od 11. januara do 30. marta 2011. godine od ponedjeljka do četvrtka  klizalište će biti otvoreno od 15 – 20 časova, a petkom, subotom i nedjeljom od 10 – 13 i od 16 – 22  sata. Za stanovnike grada iznajmljivanje za djecu 30 minuta koštaće 1 euro a sat vremena 1,50 eura, a za odrasle 30 minuta dva eura a sat vremena 3 eura a za turiste iznajmljivanje za djecu  na 30 minuta koštaće 1,50 eura a sat vremena dva eura dok će za odrasle pola sata stajati 2,50 eura a sat vremena 3,00 eura.

Roditelji djece i omladine sa teškoćama i smetnjama u razvoju formirali su u Kolašinu udruženje pod nazivom „Zvijezde“.
Kako je kazala psihološkinja Marijana Bulatović to je nevladino, dobrovoljno, samostalno, nepolitičko, neprofitno, socio-humanitarno udruženje.
Članovi udruženja su roditelji djece i omladine  sa teškoćama i smetnjama u razvoju kao i drugi građani koji prihvataju odredbe Statuta i zainteresovani su za poboljšanje kvaliteta života djece i omladine sa teškoćama u razvoju.
Bulatović je kazala da su ciljevi udruženja okupljanje roditelja koji imaju djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, građana, humanista i donatora koji žele da pomognu akciju udruženja radi socijalizacije, rehabilitacije, integracije djece i omladine sa teškoćama i smetnjama u razvoju, uticaj na obrazovni i zdravstveni sistem socijalne zaštite djece i omladine sa teškoćama i smetnjama u razvoju, edukacija roditelja, socijalizacija i integracija u sve sfere društva, uticaj na stvaranje pozitivnih stavova društva prema toj grupi ljudi, iniciranje projekata kojima će se vršiti edukacija i osposobljavanje roditelja za rad sa djecom, organizovanje edukativnih i psiholoških radionica i seminara, učešće i realizovanje zajedničkih projekata sa drugim NVO.  Članstvo u udruženju je dobrovoljno a rad udruženja je javan.
Udruženje trenutno ima dvanaest članova. Predsjednica udruženja je Ana Danilović a članovi direktor Centra za socijalni rad Duško Šćepanović, pedijatar Momčilo Vukčević, psiholog Marijana Bulatović i pedagog Dušan Arsović.
Kancelariju  za udruženje obezbijedio je Srećko Medenica.

Kao i prethodnih godina u Kolašinu je počela akcija “Petarda” koja će trajati do 15. januara.

Kako su kazali u u Ispostavi policije akcija se sprovodi u cilju sprečavanja i upotrebe pirotehničkih  sredstava na javnim mjestima pri čemu će se preduzimati određene  mjere i radnje u sprečavanju neželjenih posledica.

Odluke koje se tiču unapređenja poslovnog ambijenta teritorije opštine Kolašin i rasterećenja poreskih obveznika nalaze se na javnoj raspravi i pozivaju se svi zainteresovani da se uključe u javnu raspravu  i tako poboljšaju sadržaj programa Odluka.
Radi se nacrtima odluka o lokalnim administrativnim taksama, komunalnim taksama, o uređivanju građevinskog zemljišta, o naknadi za korišćenje putnog zemljišta pored opštinskih i nekategorisanih puteva i montažnim objektima privremenog karaktera.
Potpredsjednik opštine Đorđije Živković je kazao da je ovim odlukama predviđeno umanjenje obaveza poreskih obveznika do 50 odsto.
Cilj je da se stvori poslovni ambijent za sve poreske obveznike i zainteresovane investitore koji planiraju da ulažu u Kolašin. Investitiri će biti dodatno stimulisani za smanjenje naknada  za građevinsko zemljište, odnosno komunalije do 90 odsto a postoji mogućnost da oni investitori koji se dokažu zapošljavanjem u poljoprivredno - prerađivačkim kapacitetima budu kompletno oslobođeni komunalija za ulaganje u Kolašin, rekao je on.
Od sledeće godine poreski obveznici neće plaćati porez na firmu, takozvanu firmarinu, kao i porez na potrošnju. Smanjiće se cijene prilaza, tako da će hoteli umjesto 1 600 sada plaćati 800 eura godišnje, restorani, umjesto 600 će plaćati 300, ostali ugostiteljski objekti će plaćati prilaz 150 eura. U toku je javna rasprava o predlogu odluke o lokalnim adminastritivnim taksama kojom je planirano da se značajno smanje nadoknade prema Opštini za gradnju porodičnih kuća. Tako će nešto što se plaćalo 150 sada plaćati 50 eura, a takođe u toku je i javna rasprava o predlogu odluke o  montažnim objektima privremenog karaktera. Biće značajno smanjene i naknade za postavljanje cijevi i cjevovoda gradom, pored lokalnih i nekategorisanih puteva, rekao je Živković.
Sve javne rasprave traju do polovine decembra kada će biti organizovane centralne javne rasprave, a sva dokumenta će biti objavljena na web sajtu  i oglasnoj tabli opštine.

Komisija za elementarne nepogode u kolašinskoj opštini napravila je procjenu od sadašnjih šteta u iznosu od 364,500 eura.
Predsjednik komisije za elementarne nepogode Luka Medenica je rekao da su procjenu šteta radili građevinski inženjeri iz opštinske komisije za elementarne nepogode. Medenica je kazao da ukupna šteta na području opštine Kolašin iznosi preko 2,5 miliona eura na infrastrukturi i kod domaćinstava.
Opština Kolašin ne može planirati nikakvu aktivnost zbog nedostatka novčanih sredstava za sanaciju šteta. Do sada je na račun pomoći od strane Vlade Crne Gore uplaćeno 15 hiljada eura, tri hiljade eura goriva i od Vojske Crne Gore 400 litara nafte, rekao je on i uputio hitan zahtjev Komisiji za elementarne nepogode i MUP – u Crne Gore – sektoru za vanredne situacije.
Objekati uništeni usled elementarnih nepogoda koje su zadesile Opštinu Kolašin u toku novembra i decembra ove godine :

1. Seoski put u selu Sjerogošte u dužini od 1,8 km je u potpunosti uništen kao i 3 mosta koja su se nalazila na istom putu usled ogromnog klizišta koje je napravilo branu na potoku a potom došlo do pucanja. Na istom putu je nanijeto preko milion kubika kamena, šume i šljunka. Za sanaciju istog puta nam je potrebno oko 35 hiljada eura. Od glavne saobraćajnice odsječeno je 12 domaćinstava.

1. Lokalni put Međuriječje-Prekobrđe u mjestu Sreteška Gora je odsječen usled klizišta koje je zatrpalo put u dužini od 100 metara i na kojem se nalazi preko 30.000 kubika zemlje i kamena. Na istom putnom pravcu na mjestima Sela, Ulica i Petrova ravan je takođe došlo do klizišta koje je neophodno otkloniti. Za sanaciju ovih puteva ukupno je potrebno 50 hiljada eura. Na ovom području živi preko 200 domaćinstava.

1. Lokalni put Manastir Morača-Ocka Gora-Liješnje je zatvoren za saobraćaj usled klizišta. Put je dužine 16 km a za njegovu sanaciju neophodno je izdvojiti oko 5 hiljada  eura. Na ovom području živi 100 domaćinstava.

1. Lokalni put Međuriječje-Cerovica-Liješnje-Velje Duboko je takođe zatvoren za saobraćaj usled klizišta u mjestu Cerovica i Crveno Prlo a za njegovu sanaciju (da bi samo bio prohodan) potrebno je izdvojiti 5 hiljada eura.

1. Lokalni put Međuriječje-Vlahovići-Gornja Rovca kao i putevi do pojedinih zaseoka na tom području su zatvoreni za saobraćaj a za otklanjanje klizišta i postavljanje tampona na pojedinim mjestima gdje je asfalt odnešen je potrebno 2 hiljade eura.
2. Lokalni put Manastir Morača-Vočje-Bare-Raičevina-Vrujica je oštećen i neprohodan za teretna vozila u dužini od 4 km. Za sanaciju ovog putnog pravca je potrebno oko 5 hiljada eura.

1. U selu Trebaljevo oštećen je žičani most preko rijeke Tare kao i asfaltni put koji vodi do 80 domaćinstava. Vrijednost radova za otklanjanje klizišta i sanaciju mosta iznosi 5 hiljada eura.

1. Rijeka Plašnica u selima Lipovo, Lipovska Bistrica, Blatina, Drijenak i Bakovići je odnijela 6 mostova kao i seoski vodovod u mjestu Lipovska Bistrica. Za sanaciju ovih šteta neophodno je izvdojiti 35 hiljada eura.

1. Za sanaciju rijeke Tare tj. izgradnja obaloutvrde u mjestu Bećova Bara na lokalitetu  Žuti Krš-Strelički Krš do izgradnje brane za most interventno je potrebno izvojiti 50 hiljada eura. U opasnosti od novog izlivanja Tare bilo bi ugroženo 200 kuća, dva stadiona, sportska dvorana, univerzalno igralište za košarku i rukomet i dom mladih.

1. U centru grada pored Kolašinske rijeke iseljena je porodica Miljana Šćepanovića radi izgradnje obaloutvrde i neophodno je 3,5 hiljada eura da ne bi došlo do rušenja kuće.

1. U selu Bare Kraljske zaseok Ljubašnica istoimena rijeka je odnijela jedan most a takođe je klizište odnijelo jedan dio puta. Sanacija ovog dijela bi iznosila oko 7 hiljada eura.

1.  U porodičnoj kući Vuksanović u naselju Drijenak podzemne vode su probile kroz ploču objekta i time oštetile  svo pokućstvo koje se nalazilo u objektu. Za ovu kuću je potrebna izgradnja drenažnog kanala, hidroizolacija i brodski patosi. Porodici je potrebna pomoć u hrani, higijeni i namještaju (kreveti, ćebad, posteljina).

1. Rijeka Tara u mjestu Skrbuša je probila obaluutvrdu a time u znatnoj mjeri oštetila porodičnu kuću Darmanović Željka. Za sanaciju obaloutvrde potrebno je izdvojiti 2 hiljade eura a za porodičnu kuću je potrebno izdvojiti građevinski materijal u vidu brodskih podova, cimenta i stolarije.

1. Lokalni put Kolašin-Drpe je oštećen i nemoguć je prolaz vozilima osim terenskim tako da je neophodna sanacija u vrijednosti od 2 hiljade eura.

1. U selima u Gornjoj Morači je neophodno čišćenje i nasiapnje lokalnih puteva u dužini od 5 km a vrijednost za ovu sanaciju je 8 hiljada eura.

1. Most na potoku Raštak za selo Raško i Mioska je odnešen a njegova ponovna izgradnja bi koštala oko 7 hiljada eura.

1. Lokalni put Bare Kraljske – Vranještica i zaseoci u selu Vranještica je oštećen u dužini od 3 km tako da je neprohodan za saobraćaj u većem dijelu a njegova sanacija bi koštala oko 5 hiljada eura.

1. U selu Mateševo je takođe neophodno uraditi obaluutvrdu rijeke Tare jer je u opsasnosti 12 kuća koje bi usled sledećeg većeg vodostaja rijeke bila odnešena. Sanaciju je potrebno uraditi u dužini od 100 metara a za ovo je neophodno izvdojiti oko 10 hiljada eura.

1. U mjestu Blatina pored rijeke Plašnice je neophodno uraditi obaloutvrdu u dužini od 300 metara kako rijeka ne bi dalje odnosila mostove i porodična imanja. Za regulaciju je potrebno izdvojiti oko 30 hiljada eura.

1. U selu Starče klizište je srušilo kuću kao i imanje, pomoćne objekte, poljoprivredno zemljište (njive, voćnjake). Vlasnik je Lukovac Vukmana. Opštinska komisija je procijenila štetu na 30 hiljada eura a porodica Lukovac je smještena u Danilovgradu kod rodbine.

1. U selu Vlahovići iseljena je porodica Vlahović Ljubomira usled klizišta. Procjenu za iseljenje kostatovala je opštinska komisija za elementarne nepogode kao i JU Centar za geološka istraživanja-Podgorica. Šteta je procijenjena na 50 hiljada eura.

Povodom završetka izgradnje jedinice Hitne pomoći i renoviranja Doma zdravlja u Kolašinu juče je priređena prigodna svečanost kojoj su prisustvovali otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Bennett Lowenthal i predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović sa saradnicima.
Predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović je rekao da mu je čast i zadovoljstvo što može da otvori završnu epizodu Vojno medicinske vježbe MEDCEUR 2010.
On je kazao da je ovaj objekat nastavak saradnje na institucijama SAD koje su angažovane u Kolašinu i Crnoj Gori.
Otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Bennett Lowenthal je rekao da je MEDCEUR razlog što je komanda američke vojske u Evropi saznala da postoji potreba i obezbijedila humanitarnu pomoć Crnoj Gori. Komanda američke vojske u Evropi odvojila je 140 000 dolara za renoviranje Doma zdravlja, a EUCOM je obezbijedio još 250 000 dolara kako bi izgradio Hitnu pomoć površine 150 kvadratnih metara. Pripadnici građevniskog bataljona američke mornarice su poznati u istoriji moje zemlje kao morske pčele, rekao je Lowenthal.
On se zahvalio ministru zdravlja Miodragu Bobu Radunoviću i direktorici kolašinskog Doma zdravlja Dragici Popović na podršci kako bi projekat bio uspjeno završen.
Zgrada je posvećena sjećanju na Vukašina Markovića koji je bio narednik u američkoj vojsci tokom Drugog svjetskog rata, dodao je Lowenthal.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je rekao da  je to prilika da se podsjetimo da je u Crnoj Gori preko ovog programa od septembra 2007. godine realizovano devet projekata vrijednosti od preko 2,1 milion dolara.
Zadovoljstvo mi je da konstatujem da je ovo još jedan u nizu uspješnih primjera strateškog partnerstva SAD – a i Crne Gore. Ova lijepa donacija je realizovana u okviru humanitarno – civilne pomoći, kao dio međunarodne i vojnomedicinske vježbe MEDCEUR 2010 koja je održana u Crnoj Gori od 08. do 22. septembra čiji cilj je bio da se unaprijede interoperativnosti i vještine medicinskih timova VCG kao i međunarodnih medicinskih timova zemalja članica NATO i partnerstva za mir na zadacima zajedničkog zbrinjavanja u slučajevima masovnih povreda.
Povećanje kvaliteta zdravstvene zaštite u Kolašinu je značajno i sa aspekta daljeg razvoja turizma i promocije sjevera Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije, rekao je Đukanović.

U Kolašinu je juče usled nepovoljne vremenske situacije zasijedao krizni štab  u kojem su učestvovali predstavnici Ministarstva odbrane i lokalne uprave.
Predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović je rekao da je Vojska pružila na rasopolaganje sve njene kapacitete, kako kasarnu tako i dio mehanizacije.
Na sreću to nam još uvijek ne treba, međutim ti kapaciteti su i dalje u pripravnosti, pratimo situaciju, dosta su ugrožena područja teritorije Kolašin pogotovo Bećova bara, Vranještica, za lokalne puteve još uvijek nemamo evidenciju, ima dosta mostova koji su ugroženi. Najkritičniji dio je upravo na brani na Bećovoj bari gdje je i naselje gdje su kategorije lica u stanju socijalne potrebe i izbjeglice, ako se brana probije onda su posledice katastrofalne, kazao je Bulatović.
Ministar odbrane Boro Vučinić je rekao da je veoma brzo dogovoreno sve što bude potreba stanovništva u Kolašinu zbog nastale vremenske situacije i teških vremenskih prilika.
VCG zajedno sa građanima će učiniti sve za slučaj eventualne potrebe.  Dogovorili smo da Vojska u okviru te svoje druge misije pružanja podrške prilikom elementarnih nepogoda učini sve kako bi pomogla. Bićemo sa građanima, pomoći ćemo koliko možemo, otvorili smo kapacitete objekta kasarne na Brezi, tu smo zajedno, rekao je Vučinić.

Na trećoj redovnoj sjednici SO Kolašin koja je održana juče od 20 tačaka dnevnog reda najviše vremena je potrošeno na diskusiju o završnom računu budžeta opštine Kolašin za 2009. godinu.

Poslije 2,5 sata diskusije usvojen je Završni račun bužeta sa ostvarenim prihodima u iznosu od 3.987,07 eura, ostvarenim rashodima u iznosu od 3.985,132,12 eura i viškom prihoda od 2.605,95 eura.
U ime trezora uvodno izlaganje o budžetu dao je šef Zoran Medenica koji je kazao koji su faktori uticali na ostvarenje budžeta u 2009. godinu i u kakvim se okolnostima odvijalo ovo ostvarenje.
Opština nije ostvarivala svoje prihode u onoj dinamici kako je to bilo planirano iz raznih razloga. Treba pomenuti i izmjenu pojednih zakonskih propisa koji su u zadnje tri godine znatno uticali na ostvarenje budžeta. Radi se ukidanju ili znatnom smanjenju pojedinih prihoda opštine vezano za komunalne takse, rekao je Medenica. Budžet Opštine je u tom periodu ostao prikraćen po našim procjenama za oko 3 miliona eura, rekao je on.  
Odbornik SDP – a Bojan Zeković je obraćajući se sektaru sekretarijata za finansije tražio da mu se objasne primjedbe koje je revizor naveo u svom izvještaju a odnose se na rashod goriva „jer u postupku revizije nije pružen uvid u  dokumentaciju na osnovu koje bi se moglo pratiti određena kilometraža ili evidentirani putni nalozi“.
„Pošto se radi o iznosu višem od četvrt miliona molim vas da mi objasnite zašto revizoru nije pružena dokumentacija na uvid, sa koliko vozila opština raspolaže i ko duži ta vozila, dali su plaćeni doprinosi na zarade i porezi po tom osnovu za 2009. godinu i koliko opština po osnovu kredita, sudskih odluka, dugovanja neto zarada ukupno ima duga u ovom periodu“, pitao je Zeković.
Odbornik NSD Dragoljub Bulatović je pitao zašto se u predlogu završnog računa ne nalazi kolike su obaveze ostale iz prethodne godine,  dok je odbornik SNP –a Panto Peković pitao za dugovanja prema političkim partijama.
Peković je pitao izvršnu vlast šta je sa sredstvima namijenjenim Centru za kulturu kada tamo „nijesu uplaćeni porezi i doprinosi na plate“
U ime izvršne vlasti obratio se Luka Medenica.
Dugovanja na ime zarada zaposlenih u ovom momentu iznose oko 2 miliona eura. To se uglavnom odnosi na topli obrok iz 2008., 2009. sa porezima na doprinose i za 2010. Mi vodimo aktivnosti kod Vlade Crne Gore da opština Kolašin dobije da te naknade odloži na nekoliko godina i ovih dana će zasijedati i donijeti odluku o zaduženju a garancija za kredit biće egalizacioni fond koji je ove godine odobren 1 milion i 600 hiljada eura. Mislim da ćemo do kraja godine zarade zaposlenih razriješiti u cjelosti. Što se tiče goriva napravljen je pravilnik o utrošku goriva i korišćenju službenih vozila koje je predsjednik opštine potpisao ovih dana, rekao je Medenica.

Odbornik DPS –a Ranko Šćepanović je kazao da je odbor na sjednici za privredu i finansije dao zeleno svijetlo, odnosno predložio skupštini i odbornicima da usvoje Predlog odluke budžeta za 2009. godinu. On je govorio o planiranom bužetu za 2009. godinu i kazao da je procenat ostvarenja bio 82 posto i da je to računajući na uslove dosta visok procenat ostvarenja.
Budžet bio potrošački a ne razvojni što se tiče ostverenih prihoda. Iako je ostvaren u kriznoj godini budžet bi morao da ima i svoju razvojnu funkciju, rekao je on.
„Daljom analizom ostvarenih rashoda završnog budžeta koji su prikazani po korisnicima može se uočiti da nije vođena restriktivna politika kod skoro svih tekućih izdataka i naveo lošu politiku zapošljavanja neproduktivne radne snage“.
Šćepanović je prezentirao razloge zbog kojih će glasati za završni račun budžeta.
Na izmjene i dopune Statuta opštine Kolašin amandmane su podnijeli  NSD i DPS
Sa 20 glasova za, bez uzdržanih i protiv SO Kolašin je donijela predlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta.
Pažnja je obraćena na Master plan održivog razvoja turizma zašta je uvodno izlaganje dao predsjednik opštine Mileta Bulatović. On je kazao da je vrijednost plana milon eura.  To je pomoć Vlade Italije, prezentacija plana je urađena u Šangaju, rekao je Bulatović.
U dnevni red su uvršteni pitanja i odgovori i predlog odluke o podizanju spomen obilježja.
Ostale tačke dnevnog reda usvojene su bez mnogo diskusije.

Kulturno umjetničko društvo „Mijat Mašković“ iz Kolašina organizuje školu igranja za učenike od prvog do devetog razreda i školu pjevanja za učenike od petog do devetog razreda.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

U ministarstvu ekonomije juče je uručena dozvola za gradnju mini hidrocentrale „Raštak” slovačko-crnogorskom preduzeću „Kol-enerdži“sa sjedištem u Kolašinu.
Vodotok Raštak se nalazi na području Kolašina u graničnom dijelu između Donje i Gornje Morače i treba da ima projektovanu proizvodnju od 2,4 gigavat-sati godišnje. Poslije mini hidrocentrale „Vrelo“ u Manastiru Morača, ovo je druga lokacija na teritoriji kolašinske opštine gdje će potencijal vodotoka biti pretvoren u električnu energiju. Partneri iz Slovačke su najavili da su spremni da grade sistem malih hodroelektrana na kolašinskim vodotocima.

Knjiga „Pjenavac“ autora Buda Simonovića predstavljena je sinoć u Kolašinu.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Promocija  knjige aforizama Dragana Koprivice „Aforizmanija“ održana je sinoć  u kolašinskom Centru za kulturu.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Direktor Fonda rada Dušan Perović i potpredsjednici opštine Kolašin Dragomir Dulović i Đorđije Živković juče su u Kolašinu uručili rješenja za  radnike koji su kroz stečaj preduzeća ostali bez posla.

Od opštine Kolašin je u zadnjih nekoliko dana prispjelo 30 od čega smo do sada ukupno riješili 11 zahtjeva. Naša je procjena je da će uručena rješenja biti realizovana do kraja godine, zavisno od priliva sredstava u Fond rada,  kazao je Perović.
Juče je uručeno šest osnovanih rješenja iz „Transport – prometa“, „Eksport – drva“ i Ski – centra „Bjelasica“.
Iz „Transport – prometa“ rješenja su uručena Šćepanović Manojlu i Drljević Miloradu, iz „Eksport – drva“ Draganu Bulatoviću, Draganu Tapuškoviću i Vukomanu Jekniću i iz Ski – centra „Bjelasica“ Radomiru Bakoviću.
Osim Kolašina u ovom krugu uručivanja rješenja su Mojkovac, Bijelo Polje, Berane, Žabljak i Plav.

U Kolašinu je sinoć održana promocija knjige „Avet potopa nad Moračom“ autora Komnena Bećirovića.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Već početkom naredne godine u Kolašinu bi trebale da počnu pripreme za izgradnju hotelskog kompleksa koji će se zvati „Mala Norveška“.
To je dogovoreno na sastanku koji su predstavnici kolašinske lokalne samouprave održali sa predstavnicima norveške firme „Morgan“.
Potpredsjednik opštine Kolašin Đorđije Živković je kazao da sve što je obećano prema ovoj kompaniji je i ispunjeno, što očekuju i od budućeg investitora.
Za nas je to značajna investicija. Vjerujemo u vaš projekat i želja nam je da se realizuje što prije. Vi da se potrudite da što prije dobijete studiju o lokaciji a mi da je što prije usvojimo. Nikakvih barijera i blokada sa naše strane neće biti, kazao je Živković.
Vlasnik kompanije „Morgan“ Anders Estenstad je kazao da oni žele da grade projekat koji će se zvati „Mala Norveška“.
To će biti hotel sa kabinama – vilama u koji će dolaziti ljudi iz Crne Gore. Planirana površina za realizaciju ovog projekta je 65 000 kvadrata zemljišta od čega će na 25 000 kvadrata biti građen hotel. Vrijednost investicije iznosi 25 miliona eura, kazao je Estenstad.

Poslovni forum Ukrajina – Kolašin koji će biti usmjeren u pravcu saradnje između lokalne privrede sa partnerima iz Ukrajine održan je juče u Kolašinu.
Potpredsjednik opštine Kolašin Đorđije Živković je pozvao potencijalne ukrajinske investitore da se upoznaju sa potencijalima Kolašina i  kazao da se nada da će naći svoje mjesto za kapital i stalni boravak u Crnoj Gori, odnosno Kolašinu. On je upoznao Ukrajince sa potencijalima i mogućnostima ove opštine.
Cilj foruma je ponuda istaknutih privednika Ukrajine iz oblasti šumarstva, saobraćaja, drvoprerađivačke industrije, metalske industrije, proizvodnje i drugih oblasti. Očekujemo da će nova lokalna vlast dati povoljne uslove za ukrajinske investitore koji bi išli u investicije zajedno sa poslovnim partnerima iz Kolašina, dok bi sa nekim investicijama išli samostalno. Oni su spremni da ulažu, imaju obezbijeđena sredstva i projekte i samo čekaju na kakvu će podršku naići u Kolašinu. Očekivati je da već početkom naredne godine u Kolašinu bude jedno pravo ukrajinsko gradilište, kazao je koordinator ovog projekta između opštine i Ukrajine Zoran Rakočević.
Formirano je  i radno tijelo koje će pratiti čitav projekat i aktivnosti.
Ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori Oksana Sljušarenko je dala ideju o osnivanju privrednog centra Crne Gore čije sjedište će biti u Kolašinu.

Za novog predsjednika lovačkog društva „Lovac“ izabran je Sreten Peković. To je odlučeno na Skupštini lovačkog društva.
On je kazao da će nastaviti sa započetim projektima gdje će akcenat staviti na izgradnju lovačkog doma u Biočinovićima. Obratiće pažnju i na obnavljanje lovnog fonda, kao i na ubacivanje divljači u lovišta. Takođe, planirana je izgradnja gatera za divljač i radiće na organizaciji turističko – lovačkih manifestacija.
Minutom ćutanja odata je pošta prethodnom predsjedniku društva, tragično nastradalom Zoranu – Zofu Bulatoviću.

Šesti tradicionalni karate turnir „Kolašinski pobjednik“ 2010. održan je juče u Kolašinu.

Na takmičenju su učešće uzele 24 ekipe sa 429 takmičara iz Crne Gore i Srbije. KUP „Kolašinski pobjednik“ 2010. sudile su internacionalne, državne i regionalne sudije Karate saveza Crne Gore.
Na današnjem takmičenju KK „Gorštak“ iz Kolašina uručio je  posebna priznanja ljudima čijim zaslugama ovaj klub opstaje. Svečana plaketa i pehar dodijeljeni su Suzani Mirković koja je u Kolašin donijela prvu evrposku medalju sa karate takmičenja, plaketa je dodijeljena Mikanu Medenici dugogodišnjem saradniku i članu uprave KK „Gorštak“, a poklon sportske opreme dodijeljen je Strahinji Rajkoviću, zaslužnom sportisti za 2010. godinu. U ime kluba priznanja je uručio Željko Vukićević.
Takmičenje je otvorio predsjednik karate saveza Crne Gore Vladimir Mrvaljević.
U ukupnom plasmanu prvo mjesto pripalo je KK „Budućnost“ iz Podgorice, drugo KK „Omladinac“ iz Podgorice i treće KK „Bar“ iz Bara.

Na festivalu dječijeg folklora „Tivat 2010“ koji je danas održan u Tivtu učestvovalo je i KUD „Mijat Mašković iz Kolašina.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Na 43. međunarodnom novosadskom sajmu ocjenjivanja kvaliteta velika zlatna medalja drugi put zaredom pripala je Nacionalnom parku „Biogradska Gora“.
Direktor NP Darko Brajušković je kazao da Biogradska Gora skreće pažnju na sebe svojom prirodom i stvarnim vrijednostima.
Mi smo adresa jedine prašume sa netaknutom prirodom u Evropi gdje gosti uživaju u originalnom ambijentu, kazao je on i dodao da je priznanje od velikog značaja za cijeli region Bjelasice i Komova.

Javna rasprava o koncesionom aktu za projekat hidroelektrana na rijeci Morači održana je juče u Kolašinu.

Na samom početku projekt menadžer Nikola Jablan upoznao je prisutne sa koncesionim aktom koji sadrži opis predmeta koncesije, granice područja, oblasti, prostor i lokaciju na kojoj će se vršiti koncesiona djelatnost, koji su osnovni parametri za ocjenu ekonomske opravdanosti investicije. On je kazao da se prema analizama koje je uradila IFC rješenje Andrijevo II gdje bi kota bila 250 pokazalo ekonomski pozitivno. Jablan je istakao da će rok trajanja koncesije biti jedan od kriterijuma za ocjenu ponuda, te će stoga biti određen tenderskim postupkom i da bi optimalan rok trajanja koncesije bio 30 godina. U daljem izlaganju on je naveo spisak potrebne tehničke dokumentacije sa svim uslovima potrebnim za njenu izradu, izvod iz prostorno – planske dokumentacije, vlasničku strukturu i način rješavanja imovinsko pravnih odnosa, podatke o infrastrukturnim i drugim objektima koji se nalaze na prostoru sprovođenja koncesione aktivnosti. Navedeni su i uslovi koje je dužan da ispunjava koncesionar u pogledu tehničke opremljenosti, finansijske sposobnosti i ostale reference, osnovni elementi tenderske dokumentacije, nacrt ugovora o koncesiji i drugih pratećih ugovora neophodnih za realizaciju koncesije, kriterijumi najpovoljnije ponude, uslovi i način obavljanja koncesione djelatnosti, mjere za zaštitu životne sredine i unapređenje energetske efikasnosti. On je kazao da će  početni iznos koncesione naknade biti 2% od prihoda prodaje električne energije proizvedene u Projektu i način određivanja tarifa. Spisak propisa koji se primjenjuju na postupak  davanja koncesije i vršenje koncesione djelatnosti
Predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović je pitao dali će se izgradnjom elektrane potopiti most Pjenavac.
On je rekao da se zakonom odredi količina energije koja će ići opštini Kolašin i dodao da je to prije svega državno pa tek onda kulturno i religiozno pitanje. Bulatović je rekao da je opština Kolašin tražila da sjedište elektrane bude u Morači iz razloga što će njenom izgradnjom biti potopljeno 40% opštine.
Podržavamo rješenje za kotu od 250 na Andrijevu, platite narodu koji će se iseliti da se nebi desila situacija kao na elektrani Buk – Bijela, rekao je Bulatović.
Mještanin Manastira Morače, inače po struci projektant Radovan Radović je podsjetio kako je tekla prva rasprava o nacrtu prostornog plana na koji je dato puno primjedbi i kazao da smatra da bi trebalo napraviti još nekoliko varijanti naročiti oko očuvanja istorijskog i kulturnog jezgra.
Za ovu odluku bi trebalo da imamo usvojen prostorni plan, jer nijedan koncesionar neće raditi bez tog dokumenta, rekao je Radović i dodao da bi ovo detaljnije trebalo predstaviti narodu. On je predložio varijantu za kotu od 240.
Stanovnik Sreteške Gore Danilo Sinđić je očekivao da se vodi rasprava o prostornom planu jer je na prethodni bilo primjedbi. On je rekao da je očekivao da će biti dopunjen i dat na uvid. Sinđić je naglasio i da je stanovništvo tog kraja zabrinuto šta će biti sa putevima, kao i da se vidi mogućnost izlaska na magistralu preko jezera.
Vladan Bulatović sekretar sekretarijata za urbanizam je pitao da li je neko vodio neku temeljniju analizu kada je u pitanju putna infrastruktura, ko će vršiti tu analizu i koliko će to da košta opštinu Kolašin.
Projekt menadžer za male elektrane Duško Rakočević je rekao da je koncesioni akt ostvario kvalitetne kriterijume. On se pitao šta je sa prostornim planom od kote 285 pa dalje. Rakočević je kazao da opština Kolašin još ne može da raspiše tender za male elektrane zbog elektrana na Morači.
Potpredsjednik opštine Dragomir Dulović je očekivao da će uvodno izlaganje biti opširnije i da će čuti pojašnjenje na nedoumice od dana početka rasprave oko HE na Morači.
Moramo znati dali će se graditi HE na Morači, jer je Kolašin zastao u svom razvoju zbog ideje o potapanju. Dali će se Andrijevo raditi na nižoj od predviđene kote, ko će vršiti eksproprijaciju, ko će graditi puteve, kada ćemo dobiti dozvole za minihidrocentrale.  Dulović je kazao da i sa gradnjom i bez nje mora biti zaštićen manastir Morača.
Predsjednik SO Kolašin Mile Šuković je rekao je izgradnja elektrana na Morači biti ili ne biti za Crnu Goru isto i za opštinu Kolašin. On je kazao da u opštini nema proizvodnih fabrika, osim gatera i da to nije budućnost Kolašina.
Podržavamo projekat i nadam se da će doći do njegove realizacije. Šuković je kazao da bi to dovelo nove investitore i oživljavanje ovog područja. On je takođe naglasio da putevi i putna infrastruktura moraju biti napravljeni prije punjenja jezera i da to bude urađeno po svim evropskim standardima.
Sekretar sekretarijata za finansije i razvoj u opštini Kolašin Luka Medenica je pitao dali će biti prevođenja Tare u Moraču.
Odgovore na pitanja dali su Nikola Jablan i pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović.
Jablan je kazao da je pitanje manastira i eksproprijacije obaveza Vlade, dok je izmještanje puteva nadležnost budućeg koncesionara u saradnji s Vladom. On je rekao da sudbina klizišta Đuđevina zavisi od tehničkog rešenja i da će problema biti ako kota izgradnje brane bude na 285. On je dodao da planom nije predviđeno prevođenje Tare u Moraču kao i da nezna dali će most Pjenavac biti potopljen.
Pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović je rekao da mi imamo sreću da proizvodimo energiju iz više izvora i da su to obnovljivi izvori budućnost.
Mi imamo sve saglasnosti sa direktivama EU. To Crnoj Gori daje velike mogućnosti a Kolašin i Podgorica će ostvariti veliku finansijusku korist, rekao je Čanović.

U prepunoj sali Centra za kulturu u Kolašinu je juče održana završna svečanost ovogodišnjeg Poetskog festivala za djecu. Kao i svake godine, Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade raspisalo je nagradni konkurs za najbolje učeničke literarne i likovne radove s ekološkom tematikom.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Karatisti karate kluba „Gorštak“ iz Kolašina, nade i mlađi pioniri, učestvovali su na Balkanskom prvenstvu u Grčkoj i osvojili šest medalja.

Zlatnu medalju osvojila je Anica Mijatović, srebro su donijeli Savić Medenica i Jelica Mašković, dok su bronzane medalje osvojili Maša Bulatović, Nikola Grujić i Andrija Mirović.
Proteklog vikenda karatisti „Gorštaka“ učestvovali su na turniru KUP Nikšića gdje su ostvarili zapažene rezultate i osvojili treće mjesto u ukupnom plasmanu.
Već narednog vikenda, u nedjelju, u Kolašinu će biti organizovan tradicionalni karate turnir „Kolašinski pobjednik“ na kojem će pored takmičara iz crnogorskih klubova učestvovati i takmičari iz Bosne i Srbije. Na turniru se očekuje učešće oko 700 učesnika. Pokrovitelj turnira je SO Kolašin a organizator karate savez Crne Gore.

Promotivni film turističke ponude Kolašina i sjevera Crne Gore koji je snimala Zakarpatska televizija Ukrajine u julu ove godine prezentiran je danas u Kolašinu.

Direktor Turističke organizacije Nikola Medenica je kazao da je ova organizacija zajedno sa ukrajinskom ambasadom, turističkim poslenicima i entuzijastima iz Kolašina imala čast da ugosti snimateljsku ekipu državne televizije Zakarpatie iz Užgoroda u toku čijeg druženja je nastao i ovaj promotivni film.
Film ima za cilj da ljudima iz Ukrajine prezentuje turističku ponudu Crne Gore, a naročito Ulcinja i Kolašina. Ovaj projekat je od izuzetnog značaja za Crnu Goru i za Kolašin jer će nam pomoći da se na tom velikom tržištu prezentujemo na jedan  neposredan način i da će moći da animira veliki broj ljudi iz Ukrajine da već naredne godine posjete Crnu Goru, Ulcinj i Kolašin, rekao je Medenica.
Autorka filma Natalija Štefuca je iz cjelokupne ponude Crne Gore izdvojila Ulcinj i Kolašin, dva grada kao dvije krajnosti u pogledu sadržaja i ambijenta a s druge strane istovjetna u pogledu topline gostoprimstva i na taj način naglašava ukupno bogastvo i raznolikost onoga što Crna Gora  može da ponudi kao malo koja druga država u svijetu, kazao je Medenica.
Ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori Oksana Sljusarenko je kazala da je ovaj film već tri puta prikazan preko centralne televizije Ukrajine i dva puta preko regionalne televizije Zakarpatie.
Kolašin za nas ima posebno mjesto u saradnji između Ukrajine i Crne Gore. Ove godine je potpisan sporazum o saradnji između Kolašina i Slovenoserbske oblasti, rekla je Sljusarenko Ona se zahvalila na saradnji predsjedniku opštine Mileti Bulatoviću, direktoru RTV „Kolašin“ Zoranu Rakočeviću i direktoru TO Kolašin Nikoli Medenici za njihov lični doprinos u kulturnoj saradnji između Ukrajine i Crne Gore.
Film je rađen po principima dokumentarnog žanra ali ima i izuzetne umjetničke karakteristike i vrijednosti, kazao je direktor RTV „Kolašin“ Zoran Rakočević. Prezentacija filma urađena je u toku najvećeg televizijskog festivala u Užgorodu a vidjeli su ga istaknuti i poznati stvaraoci dokumentarnog programa iz 76 televizija i dobio je visoke ocjene. Ovaj film nam je približio sve što je izgledalo nedostižno i daleko a nalazi se pored nas, rekao je Rakočević.

Na skijalištu „Kolašin 1450“ juče je startovala avanturistička trka „Expedition Challenge“  koja će trajati 48 sati. Trka se sastoji iz trčanja, vožnje kajakom, raftinga i biciklizma. Maršuta trke duga je oko 250 kilometara a  proći će kroz Kolašin, Mojkovac, Žabljak i Plužine. Ono što je posebno interesantno trka će se održavati i tokom noći s tim da će svake večeri obavezno biti po dva do tri sata spavanja.
U trci učestvuju 24 takmičara različitog profila koji dolaze iz Poljske, Grčke, Engleske, Južne Afrike, Srbije i Crne Gore. Tu su doktori, advokati, inženjeri koji se u svoje slobodno vrijeme bave ovom vrstom sporta i jako ozbiljno ga shvataju, kazala je Hejli Vrajt.
Ruta uključuje sledeće lokacije: nacionalni Prk „Biogradska Gora“, visoravan Sinjajevine, kanjon Tare, Nacionalni park „Durmitor, Šćepan Polje i Pivsko jezero.
Strat trke je na skijalištu a završetak u Gornjoj Brezni.
Pokrovitelj trke je Ski centar „Kolašin 1450“, a trku su pomogli i TA „Explorer“ iz Kolašina, kamp „Grab“ i avanturistički kamp sa Lovćena.  U organizaciji su učestvovale Adventure Race Montenegro, Blek Monti iz Herceg Novog i Kajak Montenegro.

U toku ljetnje turističke sezone Kolašin je ove godine u špicu sezone junu, julu i avgustu posjetilo 1560 gosti više, u procentima 27%, u odnosu na isti period prošle godine.
Direktor Turističke organizacije u Kolašinu Nikola Medenica je kazao da je zadovoljan kako je protekla ova turistička sezona.
Prema statističkim podacima, broj gostiju u junu ove godine je bio 1643, od čega 370 domaćih i 1273 inostrana, broj noćenja u junu je izašao na 2912 pri čemu su takođe prednjačili inostrani gosti kojih je bilo 2277 a domaćih 635. Proračunato  u procentima ove godine je u junu u Kolašinu boravilo 10 gosti više u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj noćenja bio manji za 420 odnosno za 12,6 %. Posjećenost Kolašinu u ovom periodu znatno su poremetili vremenski uslovi, kazao je Medenica. Već u julu situacija je drugačija. U tom mjesecu u Kolašinu je boravilo 2511 gostiju od čega 624 domaća i 1887 inostrana, ostvareno je 5046  noćenja pri čemu je bilo 1583 domaća i 3463 inostrana gosta. To znači da je u julu 2010. godine bilo 648 gostiju više nego u julu 2009. odnosno 34,8% a broj noćenja je veći za 607 ili za 13,7 %.
Medenica kaže da je avgust ove godine kada je posjećenost u pitanju bio na zavidnom nivou, što u neku ruku predstavlja i najave za sledeću sezonu.
Ove godine u avgustu Kolašin je posjetilo 3238 gostiju, od toga 489 domaćih a 2749 inostranih. Broj noćenja u avgustu u Kolašinu je ostvario 6341 gost od čega 1385 domaćih i 4956 inostranih. Prema tim podacima u avgustu  je bilo 902 gosta više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 38,6 % dok je broj noćenja veći za 1571 ili 32,9%.
Veliki broj gostiju ove godine po prvi put „otkrio“ Kolašin, to nam već sad predstavlja ulaznicu za narednu turističku sezonu, kazao je on.
Struktura gostiju koja je posjetila grad, planine, išla na rafting je veoma različita. Tu su gosti sa zapadnoevropskog tržišta, Izraela, Rusije.
Ove godine radnici Turističke organizacije su imali u ponudi i izdavanje bicikala koja su donacija italijanskog ministarstva. Kako su kazali u TO taj posao još traje i planovi su da se nastavi i sledeće sezone. Ono što će biti novo u ponudi u predstojećoj sezoni je otvaranje klizališta u gradu, rekao je Medenica.

Opštinski odbor sindikata prosvjete u Kolašinu danas je u akciji  koju organizuje Ministrastvo i sindikat prosvjete podijelilo 56 kompleta udžbenika i 48 školskih torbi učenicima osnovnih škola od prvog do devetog razreda i Gimnazije.
Učenicima OŠ „Risto Manojlović“ podijeljen je 31 komplet knjiga, OŠ „Jagoš Vešović“ četiri, OŠ „Mojsije Stevanović“ pet kompleta, OŠ „Vojin Čepić“ jedan komplet, vrtiću „Sestre Radović“ osam kompleta i gimnaziji „Braća Selić“ jedanaest kompleta udžbenika.
Udžbenici su podijeljeni djeci prosvjetnih radnika i djeci slabijeg materijalnog stanja, pri čemu je više udžbenika podijeljeno djeci slabijeg materijalnog stanja. Njihova obaveza je da udžbenike na kraju školske godine vrate školi.

U velikoj sali Centra za kulturu u Kolašinu sinoć gostovao cirkus.

Opširnije u aktuelnostima za kulturu...

Na 17. međunarodnom festivalu dokumentarnog filma pod nazivom „Moj rodni kraj“ koji je održan u gradu Uškorov u Ukrajini u konkurenciji od 75 dokumentarnih filmova specijalnu nagradu žirija dobio je film „Jedan čovjek – jedna planina“ autora Dragoslava Jeknića – Šafta.
Film je sniman na planini Sinjajevini i govori o životu čovjeka koji je hendikepiran od rođenja i koji se bori sa surovim planinskim životom.
Film je radila ekipa u sastavu: autor Dragoslav Jeknić  Šaft, scenarista Jadranka Mamić i organizator Đuro Milošević.  Prilikom boravka u Ukrajini potpisan je i ugovor o tehničkoj saradnji između kolašinske televizije sa televizijama iz Slovačke, Rumunije i Novog Sada.

Osam ljudi koji su angažovani na javnim radovima „Neka bude čisto“ po završetku svog posla ovih dana rade i na uređenju partizanskog groblja na Brezi.

U toku je sađenje novih sadnica jer su borovi koji su do sada tu bili i koji su prijetili uništenju spomeničkog kompleksa posječeni.
Predsjednik opštinskog udruženja penzionera Gojko Vlahović je kazao da su ljudi koji su preko Zavoda za zapošljavanje angažovani u javnim radovima uvijek izašli u susret prilikom uređenja ovog istorijskog spomenika.
Radnici su izuzetno disciplinovani i radni, ono što se dogovorimo to i izvrše tačno u roku i na vrijeme, kazao je Vlahović. Dvije stotine sadnica zimzelenog rastinja koje mogu da podnesu ovo podneblje doniralo nam je preduzeće „Kalia“ iz Podgorice. Njihovi inženjeri su prije toga došli i pogledali i na osnovu toga su dobavljene sadnice, rekao je Vlahović.  
U narednom periodu planirano je čišćenje svih elemenata u groblju, farbanje, obnavljanje slova zašta će biti zadužena lica od struke, rekao je Vlahović.

Na inicijativu Zavoda za zapošljavanje, kancelarije u Kolašinu a u saradnji sa lokalnom upravom i NVO „Natura“ angažovana su tri radnika sa evidencije Zavoda koji će ove jeseni raditi na održavanju Botaničke bašte u Dulovinama.

Šef kancelarije kolašinskog Zavoda za zapošljavanje Ranko Šćepanović je kazao da je Botanička bašta od velikog značaja ne samo za Kolašin nego i čitav region te su odlučili da  u okviru javnih radova pomognu poznatom botaničaru Danijelu Vinceku koji je do sada vodio brigu i održavao baštu.
 Ponudu Zavoda za zapošljavanje smo u prvom momentu primili sa nevjericom, međutim veoma smo zadovoljni koliko su se angažovali i kakav izbor radnika su nam poslali. Posao se odrađuje sa mnogo volje i to je potez Zavoda koji je očekivan i koji je pokrenuo stvari za koje mi nijesmo sami bili spremni, rekao je Vincek.
Kako je iz godine u godinu Botanička bašta sve posjećenija odlučili smo da uz pomoć lokalne samouprave i NVO „Natura“ na neki način pomognemo. Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje smo angažovali tri radnika čiji posao će sada biti plijevljenje, potkresivanje, uređenje okolne ograde i stepeništa, kazao je Šćepanović. Radove planiramo da nastavimo na proljeće gdje će pored ova tri biti angažovan i neko koga će Danijel Vincek obučavati u vođenju bašte kao i planinarski vodič. Biće organizovani kursevi gdje će za pojedine teme biti angažovani specijalisti a Zavod će određenom broju ljudi  omogućiti dokvalifikaciju.
U ovom periodu planirana je nabavka hidrofora za bolje snabdijevanje vodom ali i ostalog materijala za popravke i renoviranje u bašti zašta će u susret izaći lokalna uprava, rekao je Šćepanović.
Danijel Vincek je kazao da je ovo jedan elemenat koji je falio u ovoj fazi bašte koja postoji već trideset godina.
Jedan elemenat koji je falio i koji se sada dopunjava da bašta bude izgledom i završnom, finom rukom prikazana mnogobrojnim naučnim i turističkim posjetiocima.
U toku ove godine od maja pa do kraja jula Botaničku baštu u Dulovinama je posjetilo 1800 posjetilaca, rekao je Vincek. To su bili gosti koji dolaze da odmaraju u Kolašin, individualni posjetioci od kojih ih je bilo najviše bilo iz Engleske, Izraela, Njemačke, Italije i iz domaćih škola i fakulteta.
Bašta prikazuje ono što je tipično za Kolašin, planinsko cvijeće, hortikulturu, pri čemu pomoć pruža i supruga Zora koja je agronom. Vincek kaže da je ovo jedan doprinos gradu da ponudi planine na jedan kvalifikovan način. Iz ove bašte su izašli Vodiči crnogorskim planinama, podrške magistarskim i doktorskim radovima. Zadovoljni smo i nadamo se da će se kroz ovu baštu otvoriti još interesovanja i privući ono čemu Kolašin teži a to je opredjeljenje za turizam, rekao je Vincek.
Direktor NVO „Natura“ Mikan Medenica je kazao da je ova organizacija sa zadovoljstvom prihvatila da bude nosilac javnih radova u Botaničkoj bašti.
U ovom periodu u bašti je urađena nova ograda, u drugoj fazi planirana je obnova stepeništa zašta je donaciju uputio Mile Lazarević.